Dalekovidnost
Oko je prekratko, pa slika pada iza mrežnice.
- Najčešće nasljedna, prisutna od djetinjstva
- Mlado oko dugo je prikriva izoštravanjem
- Znakovi: umor očiju i glavobolja pri čitanju
Dalekovidnost (hipermetropija) i staračka dalekovidnost (prezbiopija) zvuče kao isto, a nisu. Prva je posljedica oblika oka i najčešće postoji od rođenja. Druga je posljedica godina i nakon četrdesete stiže svakome. Obje otežavaju gledanje na blizinu i obje se ispravljaju plus lećama, ali ne na isti način.
Ivan Mesarov, optometrist · 10 min čitanja ·
Oko je prekratko, pa slika pada iza mrežnice.
Očna leća s godinama gubi gipkost.
Plus leće, ali ne iste za svakoga.
Kod dalekovidnosti je očna jabučica nešto kraća od prosjeka ili je rožnica plosnatija. Svjetlost se zato ne skupi na mrežnici: oštra slika nastala bi tek iza nje. Kako navodi Harvard Health, dalekovidnost je u većini slučajeva nasljedna.
Naziv zavarava. Dalekovidna osoba ne vidi daleko bolje od drugih, samo joj je daljina manje naporna od blizine. Što je predmet bliži, oko se mora jače izoštriti, a kod jače dalekovidnosti mutna je i daljina.
Mlada očna leća je gipka i sama dodaje jakost koja nedostaje. Taj se mehanizam zove akomodacija. Dijete ili mlada odrasla osoba s blagom dalekovidnošću zato na provjeri vida često pročita sve redove, a tegoba se pokaže tek kao umor. Dio dalekovidnosti koji oko samo prikriva naziva se latentnim (EyeWiki, Američka akademija za oftalmologiju).
Prema jakosti leće koja je ispravlja, dalekovidnost se dijeli na nisku (do +2,00 D), srednju (od +2,25 do +5,00 D) i visoku (iznad +5,00 D). Što znače predznak i brojke na nalazu, objasnili smo u tekstu o razlici između plus i minus dioptrije.
Većina djece rađa se blago dalekovidna i ta se dalekovidnost smanjuje kako oko raste (MedlinePlus). Kad je izražena, oko se stalno napreže, a rizik od škiljavosti i slabovidnosti raste. Zato dječji vid vrijedi provjeriti i kad dijete naizgled dobro vidi. Više na stranici dječji vid i korekcija.
Sama dalekovidnost obično je doživotna, ali se s godinama sve teže prikriva. Mlado oko nadoknađuje je bez napora. Kako leća gubi gipkost, najprije se javlja umor pri čitanju, a zatim dotad skrivena dalekovidnost izlazi na vidjelo. U četrdesetima se na nju nadovezuje prezbiopija.
Prezbiopija, u svakodnevnom govoru staračka dalekovidnost, nije greška oblika oka, nego posljedica godina. Sam naziv dolazi iz grčkog i znači „staro oko”. Da bismo jasno vidjeli blizu, očna leća mora promijeniti oblik. S vremenom postaje sve kruća i taj se raspon smanjuje. Prema Harvard Health, leća počinje gubiti gipkost već u mladosti, tegobe se javljaju u četrdesetima, a promjene se smiruju oko 65. godine.
Prezbiopija nije bolest, nego dio starenja koji ne zaobilazi nikoga: ni one koji nikad nisu nosili naočale, ni kratkovidne, ni dalekovidne. Procjenjuje se da je 2015. s prezbiopijom živjelo 1,8 milijardi ljudi, a 826 milijuna nije imalo odgovarajuću korekciju za blizinu (Fricke i sur., Ophthalmology, 2018).
Jače svjetlo pomaže jer sužava zjenicu, pa je slika na blizinu oštrija.
Osam najčešćih znakova i okvirne jakosti po dobi opisali smo na stranici naočale za čitanje.
Ne može. Američka akademija za oftalmologiju navodi da nema dokaza da vježbe za oči ili aplikacije uklanjaju potrebu za naočalama za čitanje. Ne pomaže ni odgađanje: dioptrija za blizinu raste jednako s naočalama i bez njih, jer ovisi o leći, a ne o navici.
Dioptrija za blizinu na nalazu se označava kao adicija (ADD). Raste postupno od četrdesetih do otprilike 65. godine, pa se jakost naočala za blizinu u tom razdoblju nekoliko puta mijenja. Redovita provjera vida pokazuje kada je vrijeme za nove.
Prije četrdesete prezbiopiju češće osjete dalekovidni te osobe s dijabetesom ili multiplom sklerozom, a mogu je potaknuti i neki lijekovi (Mayo Clinic). Ako blizina popušta naglo ili u mlađoj dobi, uzrok treba provjeriti kod liječnika.
Obje otežavaju blizinu, pa ih je lako zamijeniti. Razlikuju se po uzroku, po dobi u kojoj se jave i po tome što se s njima događa kroz godine.
Dalekovidno oko dio akomodacije troši već za daljinu, pa mu za blizinu ostaje manje. Zato dalekovidni prezbiopiju osjete nešto ranije od ostalih. Kad akomodacije ponestane, mutna postaje i daljina koju su dotad vidjeli bez naočala: skrivena dalekovidnost tada postaje vidljiva i na nalazu. U praksi to znači dvije dioptrije: jednu za daljinu i veću za blizinu.
Prezbiopija ne zaobilazi ni kratkovidne. S naočalama za daljinu blizina im postaje mutna kao i svima, ali kad ih skinu, mnogi čitaju bez teškoća, jer je kratkovidno oko samo po sebi izoštreno na blizinu. Više na stranici o kratkovidnosti.
Obje se ispravljaju plus lećama: konveksnim lećama koje dodaju jakost koja oku nedostaje. Razlika je u tome kada se nose i koliko udaljenosti pokrivaju.
U Optici Ljiljana provjera vida počinje na uređaju WAM 800, koji u jednom prolazu, bez dodira i bez kapi, izmjeri refrakciju, oblik rožnice, zjenicu i optičke nepravilnosti oka. Dioptriju za daljinu i dodatak za blizinu zatim utvrđujemo na digitalnom foropteru Vision-R 700, u koracima od 0,01 D umjesto uobičajenih 0,25 D. Kad odaberete okvir, Visioffice X izmjeri nagib okvira, razmak leće od oka i pomak glave pri čitanju: mjere bez kojih individualne progresivne leće nisu moguće.
Kod djece se skrivena dalekovidnost pouzdano mjeri tek uz kapi koje privremeno opuste akomodaciju. Taj pregled obavlja oftalmolog.
Jakost za blizinu ne ovisi samo o godinama. Ovisi i o tome koliko je akomodacije oku preostalo te o udaljenosti na kojoj čitate ili radite: knjiga je bliže od ekrana, pa ista leća rijetko odgovara za oboje. Zato dvije osobe iste dobi često trebaju različite naočale, a za izbor leće važno je znati što i na kojoj udaljenosti najčešće gledate.
Gotove naočale iz trgovine imaju istu jakost na oba oka i ne ispravljaju astigmatizam. Za povremeno čitanje mogu poslužiti, ali za dulje čitanje i rad vrijedi izmjeriti svako oko zasebno. Razliku između gotovih naočala i naočala po mjeri opisali smo na stranici naočale za čitanje.
Dalekovidnost se u nekim slučajevima može ispraviti laserom, a u starijoj dobi i zamjenom očne leće umjetnom. Je li zahvat za vas, procjenjuje oftalmolog. Konzultacija o laserskoj korekciji kod nas je besplatna: dobit ćete iskren savjet, a odluka je vaša. Metode i rizike opisali smo u vodiču skidanje dioptrije laserom.
Ni dalekovidnost ni prezbiopija ne bole i ne dolaze naglo, pa se lako pripišu umoru. Provjeru vida rezervirajte ako:
Na provjeri vida mjerimo dioptriju za daljinu i za blizinu. Ako je neka izmjerena vrijednost izvan uobičajenog raspona, upućujemo vas oftalmologu.
Optometrijska provjera vida na WAM 800 i Vision-R 700: izmjerit ćemo dioptriju za daljinu i za blizinu i pokazati vam koje rješenje odgovara vašem danu.
Osnovna provjera vida uvijek je besplatna, a detaljna (60 minuta) besplatna je uz kupnju naočala ili zamjenu leća u vlastitom okviru.
Zagrebačka 1, Sesvete · Pon–Pet 9–17, Sub 9–13 · 01 200 5977
Dalekovidnost (hipermetropija) posljedica je oblika oka: očna jabučica je prekratka ili je rožnica plosnatija, pa slika nastaje iza mrežnice. Najčešće postoji od rođenja. Prezbiopija ili staračka dalekovidnost posljedica je godina: očna leća gubi gipkost i nakon četrdesete sve teže izoštrava blizinu. Obje se ispravljaju plus lećama.
Plus. Dalekovidnost i prezbiopija ispravljaju se plus (+) lećama, koje su u sredini deblje i dodaju jakost koja oku nedostaje. Minus (−) leće ispravljaju kratkovidnost.
Većina ljudi prve tegobe primijeti nakon 40. godine. Dioptrija za blizinu zatim postupno raste do otprilike 65. godine. Dalekovidni je često osjete nešto ranije.
Ne. Prezbiopija je prirodna posljedica starenja očne leće i ne može se spriječiti. Američka akademija za oftalmologiju navodi da nema dokaza da vježbe za oči ili aplikacije uklanjaju potrebu za naočalama za čitanje. Tegobe se uspješno ispravljaju naočalama ili kontaktnim lećama.
Ne. Dioptrija za blizinu raste zato što očna leća s godinama gubi gipkost, a to se događa jednako s naočalama i bez njih.
Da. Prezbiopija s godinama zahvaća i kratkovidne. S naočalama za daljinu blizina postaje mutna, a mnogi kratkovidni čitaju lakše kad naočale skinu. Rješenje su progresivne leće ili zasebne naočale za blizinu.
Blaga često da. Većina djece rađa se blago dalekovidna i ta se dalekovidnost smanjuje kako oko raste. Izražena dalekovidnost ne prolazi sama i povećava rizik od škiljavosti i slabovidnosti, pa je treba pratiti kod oftalmologa.
Mala optika za velike stvari. Obiteljska tradicija od 1993. — suvremena oprema, premium leće i individualan pristup za svakog klijenta.
AI asistent
Odgovara AI asistent, ne optometrist. Ne upisujte zdravstvene podatke. Privatnost
Radije uživo: 01 200 5977 · WhatsApp